Alex je pripovjedač koji živi u srcu Transilvanije – ili možda na oblacima! Je li on Rumunj? Službeno jest, međutim…
Tko je Alex?
Alex Glod je treći pisac kojeg sam ikada upoznala i moj šarmantni prijatelj. Kada smo se prvi put sreli, prije nekoliko mjeseci, činio mi se deset godina stariji nego što jest, a obratio mi se govoreći „Zdravo, strankinjo“! On je pripovjedač, umjetnik, trener, pisac; on kuha, zna kako se uspješno spremiti za dugačko putovanje za samo trideset minuta, a svoju sobu uvijek očisti savršeno. Vjeruje u ljubav, smije se kao dijete, pjeva pjesme Louis Amstronga ujutro u parku, dovoljno glasno da ga svi čuju, a kada priča čini se kao da na ovoj planeti živi duže od stoljeća. Njegova noćna mora bila bi da mora živjeti na izdvojenom otoku bez ljudi, jer mu je potrebno okruženje ljudi. Dogovorili smo telefonski intervju; pitala sam ga “Buna ziua, ce faci?”, a on mi je odgovorio „Dobro sam draga, kako si ti? Hmm, jesi li ti upravo pričala Rumunjski ili ja pričam s nekim drugim?“.
© Alex Glod
Rođen u studenom 1988., Alex je „zahvalan svojoj dragoj majci što ga je nosila u trbuhu svih devet mjeseci“. On dolazi iz malog grada Barlad, u Rumunjskoj, ali nakon mnogobrojnih problema koji su ga snašli tamo, odlučio je napustiti svoj rodni grad i raditi, najprije kao građevinski radnik (“iako gledajući me, znam da mi ne vjeruješ,“ govori), a zatim kao prodavač. Nakon što je shvatio da od svega toga nije dobio ništa više od fizičke aktivnosti i da je većinu vremena zapravo proveo u kombiju, vratio se u Barlad, nakon čega je ubrzo otišao u Sibiu, gdje je diplomirao Međunarodne odnose i Europske studije („Zbog nekog čudnog razloga, želio sam biti političar, draga moja“). Tijekom tog razdoblja Alex se uključio u AIESEC; međunarodnu studentsku organizaciju, gdje je otkrio svoju strast za obučavanjem i internacionalnom kulturom.
©Alex Glod
Jezik koji izlazi iz njegovih usta je…
Alexandru govori engleski jezik s britanskim naglaskom, čak je vidljiva i promjena u njegovom glasu dok priča na engleskom jeziku, i izraz njegovog lica se također mijenja. S namrštenim izrazom lica i s usnama pomalo razdvojenim dok priča rumunjski, Alex postaje uljudan i fin dok priča engleski. Njegove knjige su izvorno pisane ne engleskom jeziku. No, zašto vam ovdje pričamo o njemu? Zbog toga jer Alexove knjige dolaze “izravno iz njegova srca“ – one predstavljaju „njegovu životnu priču, obogaćenu savjetima za psihološki i osobni razvoj, no ovo je zapravo priča o rumunjskom mladiću koji piše na engleskom jeziku…
…Zašto?
Postoje brojni primjeri autora koji pišu na jeziku koji nije njihov maternji jezik, kao npr. grčki pisac Vassilis Alexakis, koji piše na francuskom. No, on je počeo pisati na francuskom nakon što je godinama živio u Francuskoj. Za razliku od njega, Alex, ne uključujući kratke boravke u Europi gdje je održavao tečajeve osobnog razvoja s mladim ljudima, živi u svojoj zemlji i nema nijedan razlog da ne piše na rumunjskom jeziku i zatim prevodi svoje knjige ili da mu ih netko drugi prevede.
Alex govori da se osjeća „apsolutno udobno kada koristi ovaj strani jezik“ i da mu nije namjera promovirati svoju karijeru javnog govornika ili trenera osobnog razvoja na međunarodnoj razini, ili da ciljano usmjerava svoje usluge na strance. „Kada pričam engleski ja sam pravi Alex. Time ne želim prikriti nešto o čemu je teško pričati na mom maternjem jeziku, poput nekih ljudi koji se srame koristiti neku riječ na svom izvornom jeziku ili pričati o tabuima. Želim da se moj glas čuje svuda u svijetu, ne zato što ću tako pridobiti više ljudi da kupe moje knjige ili koriste moje usluge kao trenera, nego zato što želim da ljudi čuju što imam za reći.”
SIBIU, MJESTO GDJE ALEX ŽIVI © Anastasia Karouti
Kako ova konstantna upotreba stranog jezika može promijeniti čovjekov pogled na svijet?
Naš pripovjedač tvrdi da korištenjem engleskom jezika bolje razumije svijet, budući da je to univerzalni jezik. On mu nudi „širi pogled na stvari i riječi kojima može prenositi svoje ideje o kojima želi pričati, a to rumunjski jezik, româneşte, ne uspijeva napraviti. Također, Alex otkriva da mu pisanje na engleskom pruža priliku da dopre do šire publike i da on, kao rumunjski pisac, postane poznat i izvan njegove zemlje. Ne zbog zarade, ne zbog toga da proda više kopija svoje knjige, nego zbog mogućnosti da raspravlja s više ljudi i da im dopusti da ga upoznaju kroz njegove osobne priče. Ne slaže s tim da „postoje mnogi poznati pisci širom svijeta koji pišu na engleskom, dok su u usporedbi s njima rumunjski pisci čine tek malu grupu,“ pa mu je cilj to promijeniti (nije toliko lud da se želi nadmetati s Ionescom, nego radije želi nastaviti raditi u svome području).
Da li se Alex osjeća više kozmopolitanski kada priča engleski? Pa, on voli biti u društvu stranaca; fasciniran je njima. On govori kao lingvist, iako nikada nije studirao lingvisitiku.
ALEX CRTA MIR ©Alex Glod
Alex, lingvist
Alex objašnjava da „riječi prenose nešto više od značenja, potpuno drugačiju perspektivu i drugačiju kulturnu pozadinu.“ On smatra da kada netko potpuno poznaje strani jezik, on se može sporazumjeti s drugim ljudima, dijeleći zajednička iskustva preko jezika. Ilustrira ove riječi jednim primjerom: govori da su tijekom njegova djetinjstva postojali mnogi crtani filmovi. Činjenica da „oni mogu pričati o nekom iskustvu na nekom trećem jeziku je magično, budući da na taj način dobivaju zajednički kod i čvrstu vezu da podijele nešto slično.“ Prema tome, Alex vjeruje da nas dobra razina znanja jezika čini slobodnima, u smislu da „,možemo dijeliti zajedničke interese, a da nismo ograničeni samo na našu državu ili regiju“.
Koji su Alexovi budući planovi?
On želi putovati na Filipine, kako bi istražio Aziju, nastaviti svoje studije o neurolingvističkom programiranju i na taj način možda naučiti nešto novo o jeziku. Onda će se možda vratiti u Rumunjsku s još većim međunarodnim pristupom gledanja na stvari, možda će postati još više „britanski“ nastrojen. Priznaje da želi nastaviti sa svojim osobnim razvojem, uključujući i jezično usavršavanje.
Alex nam dokazuje kako su jezik i govor divne stvari, kako ove mreže i skupine zvukova mogu promijeniti ljude. Nakon što smo čuli ovu priču „hajdemo govoriti, jer ćemo “preko jezika upoznati svijet“ kao što on oduševljeno zbori.
[crp]
Najnoviji komentari