Sjedinjene europske države?

Imajući u vidu moguće nedostatke Europske Unije, neki smatraju da je potrebno stvoriti europsku federaciju sličnu američkoj. Ali da li je to uopće izvedivo? U današnjem članku predstavljamo neka razmišljanja na tu temu.

Miriam Vázquez / 16.1.2018

Tema dana je budućnost Europske Unije. Protivnici Unije naglašavaju neke njene nedostatke, kao što je nepostojanje fiskalne unije među državama-članicama ili nizak odziv na europskim izborima. Ali istovremeno ne uzimaju u obzir značajna postignuća, kao što je preko šest decenija mira ili stvaranje schengenskog prostora. Ovi uspjesi prevazilaze moguće probleme, iako ih ne opravdavaju.

Postoje dvije osnovne alternative koje nadilaze ove kritike: vraćanje suvereniteta zemljama-članicama ili težnja ka većoj integraciji. Ipak pojava globalizacije čini povratak na tzv. ‘zatvorene ekonomije’ nezamislivim. Prema tome integracija izgleda kao bolja alternativa, tako da je jedna od opcija koju zagovaraju neki i stvaranje europske federacije. Ali prije nego podržimo ovu opciju, potrebno je da znamo kakva je Europska Unija danas i zašto je naivno smatrati da tako jednostavno možemo primijeniti američki model na Europu.

Karta Europske Unije © d-maps

Pitali smo studente šta za njih znači EU, i ovo su bili neki od njihovih odgovora: “Internacionalna organizacija sa nadnacionalnim težnjama” ili “grupa zemalja koje nastoje da stvore bolji međudržavni ekonomski sistem”. Koja je definicija tačna? Uprkos tome što su konkretne, i jedna i druga definicija je tačna. Jer se ustvari čak i sami stručnjaci razilaze oko definicije Unije. Neki od njih smatraju da je EU mjesto gdje nadvladavaju interesi država (intergovernmentalizam), dok drugi smatraju da su EU-institucije nadređene državama (supranacionalizam).

Ali je stvarnost Europske Unije mnogo složenija od toga, te njene posebnosti možemo promatrati iz obje perspektive. Zato se u zadnjih nekoliko godina pojavljuje nova teorija koja nastoji da ih pomiri kroz federaciju: višeslojna uprava. Britanski politolog Michael Keating zagovara ovu teoriju u svom članku “Europe as a multilevel federation” (“Europa kao višeslojna federacija”), gdje smatra da je EU mjesto prožimanja različitih aktera i sfera. Prema tome, niži državni nivoi također igraju bitnu ulogu a sve to pod krovom federalizma. Ovaj princip kombinira ujedinjenost sa različitošću.

Keating nije prvi autor koji je predložio ideju federalne Europe. Značajne ličnosti prošlog stoljeća kao što je Winston Churchill su zagovarale taj princip. Konkretnije rečeno, britanski političari su koristili termin “Sjedinjene europske države” da bi opisali ovaj model kojeg je prvi upotrijebio Victor Hugo u 19. stoljeću. Ako tako stvari stoje, zašto još uvijek nema konkretnih prijedloga za federalizaciju? Između ostalih, jedan od razloga je što se većini država ne sviđa prenos nadležnosti, jer su povezane sa nacionalnom politikom kao što je sigurnost, industrija ili kultura.

Još jedan ključan faktor za uspjeh federacije kao što je SAD je socijalna i politička situacija saveznih država. Historijski je potvrđeno da jedna te ista formula ne funkcionira podjednako u različitim zemljama. O tome govori harvardski profesor Daniel Ziblatt u svojoj studiji “Rethinking the origins of federalism” (Novi pogled na proces federalizacije). U toj studiji profesor objašnjava zašto je implementacija federalnog nivoa bila uspješna u Njemačkoj, ali ne i u Italiji.

Uspjeh europske federalizacije zavisi u potpunosti od volje zemalja-članica da odustanu od svojih nadležnosti, kao i razvoja federalnog mehanizma adekvatnog za europsko tlo. Ako uzmemo u obzir kontekst, puko kopiranje američkog modela nema smisla.

Autori

Miriam Vázquez (Španjolska)

Studira / radi: Novinarstvo i Političke i administrativne znanosti

Govori: Španjolski, Katlonski, Engleski i ponešto Francuskog i Njemačkog

Europa je… jedinstveno mjesto gdje ljudi različitih kultura, jezika i pogleda na svijet žive zajedno

Twitter: @mirabroad

Prijevod

Mubina Muftić

Studij:Engleski jezik i književnost

Jezici: Bosanski, engleski, njemački

Europa je… sinonim za kontinuirani i istovremeni napredak u ekonomskom i moralno-kulturnom smislu

Korektura

Nikolina Marjanović (Bosna i Hercegovina)

Studij/posao: Magistrica povijesti i arheologije

Govori: hrvatski i engleski

Author: Anja

Share This Post On

Submit a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

css.php

Nastavkom pregledavanja ove stranice slažete se s korištenjem kolačića. više informacija

Opcija kolačići (Cookies) na ovoj stranici postavljena je u svrhu poboljšavanja vašeg iskustva pregledavanja. Ako nastavite koristiti ovu stranicu bez mijenjanja postavki kolačića ili ako samo kliknete opciju "Prihvati" slažete se s ovim navedenim.

Zatvori