Imajući u vidu moguće nedostatke Europske Unije, neki smatraju da je potrebno stvoriti europsku federaciju sličnu američkoj. Ali da li je to uopće izvedivo? U današnjem članku predstavljamo neka razmišljanja na tu temu.
Napisala Miriam Vázquez / 16.1.2018
Tema dana je budućnost Europske Unije. Protivnici Unije naglašavaju neke njene nedostatke, kao što je nepostojanje fiskalne unije među državama-članicama ili nizak odziv na europskim izborima. Ali istovremeno ne uzimaju u obzir značajna postignuća, kao što je preko šest decenija mira ili stvaranje schengenskog prostora. Ovi uspjesi prevazilaze moguće probleme, iako ih ne opravdavaju.
Postoje dvije osnovne alternative koje nadilaze ove kritike: vraćanje suvereniteta zemljama-članicama ili težnja ka većoj integraciji. Ipak pojava globalizacije čini povratak na tzv. ‘zatvorene ekonomije’ nezamislivim. Prema tome integracija izgleda kao bolja alternativa, tako da je jedna od opcija koju zagovaraju neki i stvaranje europske federacije. Ali prije nego podržimo ovu opciju, potrebno je da znamo kakva je Europska Unija danas i zašto je naivno smatrati da tako jednostavno možemo primijeniti američki model na Europu.
Karta Europske Unije © d-maps
Pitali smo studente šta za njih znači EU, i ovo su bili neki od njihovih odgovora: “Internacionalna organizacija sa nadnacionalnim težnjama” ili “grupa zemalja koje nastoje da stvore bolji međudržavni ekonomski sistem”. Koja je definicija tačna? Uprkos tome što su konkretne, i jedna i druga definicija je tačna. Jer se ustvari čak i sami stručnjaci razilaze oko definicije Unije. Neki od njih smatraju da je EU mjesto gdje nadvladavaju interesi država (intergovernmentalizam), dok drugi smatraju da su EU-institucije nadređene državama (supranacionalizam).
Ali je stvarnost Europske Unije mnogo složenija od toga, te njene posebnosti možemo promatrati iz obje perspektive. Zato se u zadnjih nekoliko godina pojavljuje nova teorija koja nastoji da ih pomiri kroz federaciju: višeslojna uprava. Britanski politolog Michael Keating zagovara ovu teoriju u svom članku “Europe as a multilevel federation” (“Europa kao višeslojna federacija”), gdje smatra da je EU mjesto prožimanja različitih aktera i sfera. Prema tome, niži državni nivoi također igraju bitnu ulogu a sve to pod krovom federalizma. Ovaj princip kombinira ujedinjenost sa različitošću.
Keating nije prvi autor koji je predložio ideju federalne Europe. Značajne ličnosti prošlog stoljeća kao što je Winston Churchill su zagovarale taj princip. Konkretnije rečeno, britanski političari su koristili termin “Sjedinjene europske države” da bi opisali ovaj model kojeg je prvi upotrijebio Victor Hugo u 19. stoljeću. Ako tako stvari stoje, zašto još uvijek nema konkretnih prijedloga za federalizaciju? Između ostalih, jedan od razloga je što se većini država ne sviđa prenos nadležnosti, jer su povezane sa nacionalnom politikom kao što je sigurnost, industrija ili kultura.
Još jedan ključan faktor za uspjeh federacije kao što je SAD je socijalna i politička situacija saveznih država. Historijski je potvrđeno da jedna te ista formula ne funkcionira podjednako u različitim zemljama. O tome govori harvardski profesor Daniel Ziblatt u svojoj studiji “Rethinking the origins of federalism” (Novi pogled na proces federalizacije). U toj studiji profesor objašnjava zašto je implementacija federalnog nivoa bila uspješna u Njemačkoj, ali ne i u Italiji.
Uspjeh europske federalizacije zavisi u potpunosti od volje zemalja-članica da odustanu od svojih nadležnosti, kao i razvoja federalnog mehanizma adekvatnog za europsko tlo. Ako uzmemo u obzir kontekst, puko kopiranje američkog modela nema smisla.
Moglo bi vam se također svidjeti...
Nemojte se šaliti s Europskom Unijom “Ne Europskoj Uniji.” U redu, ali što ćemo onda? Nacionalistički preporod? Politička izolacija i marginalizacija? Rasplamsavanje mržnje i zatvaranje granica? Anti-europski pokreti rastu, ne samo u Velikoj Britaniji, gdje nas je Brexit naučio da je sve moguće. Ovo nam pokazuje da europski skepticizam predstavlja pravu prijetnju osnovnim vrijednostima našeg europskog suživota.
O demokraciji i društvenom ponašanju Nakon godine dana neočekivanih odluka glasača, druga polovica zapadnog svijeta se pita - zašto se ovo dogodilo i kako to nismo mogli predvidjeti? U ovom tekstu ispitujemo ideju demokracije i društvenog ponašanja i analiziramo probleme današnje politike. Što bi moglo biti riješenje?
Najnoviji komentari