“Ne Europskoj Uniji.” U redu, ali što ćemo onda? Nacionalistički preporod? Politička izolacija i marginalizacija? Rasplamsavanje mržnje i zatvaranje granica? Anti-europski pokreti rastu, ne samo u Velikoj Britaniji, gdje nas je Brexit naučio da je sve moguće. Ovo nam pokazuje da europski skepticizam predstavlja pravu prijetnju osnovnim vrijednostima našeg europskog suživota.
Gostujući prilog učenika francusko-njemačke srednje škole iz Freiburga / 25.8.2017
Šezdeset godina nakon osnivanja naše ekonomske zajednice, mnogi Europljani postali su kritični prema vlastitom najvećem ostvarenju. Zbog čega? Razumljivo je će neki od 510 miliona njezinih građana dovoditi u pitanje njezino postojanje, kao što je jasno da je naša Europska Unija, onakva kakva je danas, kompleksna i nedovršena. Teško ju je razumjeti s obzirom da se sastoji od kompleksnih i zamršenih pravila i zakona koji je čine netransparentnom i previše birokratskom da bi se približila narodu. Ovo su, dakle, neke od glavnih kritika na njezin račun.
Ova unija se zaista može činiti jako udaljenom od svakodnevne stvarnosti mnogih ljudi. Europska unija jača moć lobista i zanemaruje obične građane. Ona želi prikazati sliku jedinstva, iako nije u stanju ponuditi političko jedinstvo. Upravo zbog tog nedostatka jedinstvene politike, nije moguće homogenizirati ekonomsku i socijalnu nejednakost koja se pojavljuje u europskim zemljama. Razlike između pojedinih društvenih klasa sve su veće.
Nema potrebe podsjećati što bi se moglo dogoditi podjeljenoj i posvađanoj Europi. Ili ipak ima? Prva polovica prošlog stoljeća trebala bi nam biti upozorenje. Europska ekonomska zajednica je utemeljena kako bi osigurala i očuvala mir. Ovaj cilj je uspješno ostvaren, jer se danas u Europi o ratu može čitati samo u povijesnim knjigama.
U trenutku kada tisuće ljudi bježe zbog rata i nasilja, trebali bi biti zahvalni na tome i brinuti se da tu privilegiju i očuvamo. Bilo bi jako glupo da sve to dovedemo u opasnost.
Europska Unija čuva demokraciju. Sloboda medija, mišljenja i vjeroispovjesti su samo neki od primjera nepovredivih prava koje uživa svaki građanin Europske unije. Zar nismo neizmjerno sretni što živimo u zemlji u kojoj su principi slobode i prava na samoodređenje ugrađeni u ustav? Koliko vlada na svijetu provode autoritativne režime i ne poštuju ljudska bića? Koliko se ljudi još uvijek bori za slobodu i koliko ih je potlačeno, mučeno i ubijeno?
Svaka država članica Europske unije mora poštivati demokraske principe i kada neka zemlja želi pristupiti Uniji prvo mora provesti niz mjera kojima se osigurava stabilna demokracija.
Dva glavna aspekta Europske unije su sloboda kretanja osoba i robe te zajednička valuta i to su, uz slobodu i demokraciju, najvažnija obilježja Europske unije. Ona nisu savršena, a posebno se kritizira euro. Ipak, mijenjanje valuta u eurozoni je nestalo, kao i troškovi povezani s tim.
Svi građani Europske unije mogu se kretati kako žele unutar zemalja članica, mogu putovati i prelaziti granicu bez nadzora. Šengenski sporazum, u okviru kojeg su obuhvaćena ova prava, ne potiče samo ekonomski prosperitet nego prije svega kulturnu razmjenu. Ta razmjena dovodi do međukulturnog razumijevanja i doprinosi očuvanju mirnog suživota.
Zbog toga se samo možemo uhvatiti za glavu od zaprepaštenja jer neke zemlje žele graditi zidove i granice. Ne smijemo to dopustiti, jer se sloboda da ljudi prelaze granice država ne bi trebala dovoditi u pitanje, bez obzira koji cilj se time želi postići. To bi bio veliki udarac za naše europsko društvo koje je slobodno i raznoliko..
Europska unija nije savršena, ali jamči nam slobodu i sigurnost. Sasvim ju je legitimno kritizirati, ali ne i uništiti. Nije upitno da je vrijeme da se ona promijeni i transformira, jer se Europska unija mora pripremiti za buduće zadatke. No, ove preinake moramo provesti svi zajedno, bez neprijateljstva i unutrašnjih podjela.
Danas, više nego ikada, Europska unija mora ojačati. Pa zar nije privilegija vidjeti da su vaši susjedi i prijatelji slobodni i da žive bez ograničavanja? Da putujemo bez dugih i iscrpnih provjera putovnica? Da ne moramo mijenjati valutu svaki put kada želimo prijeći granicu? I najvažnije od svega: zar nije privilegija živjeti u miru? Za nas, Europljane, ova prava postala su uobičajena i uzimamo ih zdravo za gotovo. Ipak, sve je više i više ljudi koji ove privilegije dovode u pitanje.
Cijenjeni europski građani, mi smo za Europsku uniju i to jasno izjavljujemo. Ponosni smo što smo dio zajednice od 510 miliona stanovnika, koja posjeduje raznoliko kulturno naslijeđe. Mi želimo razmjenu, a ne zidove. Naša Europska unija mora ostati sinonim za slobodu, mir i sigurnost. Nadamo se da će Europska unija postati još demokratičnija i transparentnija i s više društvene jednakosti. Uz sve to, potrebni su nam i veliki, zajednički projekti kao na primjer projekti iz oblasti održivog razvoja.
This article was first published on thenewfederalist.eu, the magazine of the Young European Federalists. The content they produce is also published in French, Spanish, German and Italian.
Moglo bi vam se također svidjeti...
Sjedinjene europske države? Imajući u vidu moguće nedostatke Europske Unije, neki smatraju da je potrebno stvoriti europsku federaciju sličnu američkoj. Ali da li je to uopće izvedivo? U današnjem članku predstavljamo neka razmišljanja na tu temu.
Sve je drugačije – Kako je referendum promijenio Veliku Britaniju? Dan kada su objavljeni rezultati referenduma o izlasku Velike Britanije iz EU, 24. lipanj, dogodio se prije nekoliko tjedana. Osjećaji iznenađenja i nevjerovanja koji su Ujedinjeno Kraljevstvo, Europa i svijet iskusili taj dan su se slegnuli i zemlja je sada drugačija nego što je bila. Što se promijenilo i što nam budućnost donosi?
Najnoviji komentari