U posljednjih nekoliko godina, njemački jezik je postao veoma popularan širom Europe i svijeta. Odjednom, svi žele učiti njemački. Njemački jezik je u modi i nitko time nije toliko iznenađen kao izvorni govornici.
Napisala Anja Meunier / 26.3.2017
Dio I: Moj jezik, moj dom: katalonski
Dio II: Moj jezik, moj dom: malteški
Zar nam se nije uvijek govorilo ‘njemački je pretežak’ i ‘zvuči kao da se tučeš’? Pa, istina je i to se gotovo da i nije promijenilo. No, zahvaljujući snažnoj ekonomskoj poziciji njemačke regije u Europi, moj maternji jezik je odjednom dobio sasvim novo značenje i sve više ljudi otkriva njegove zanimljive, lijepe i logičke strane koje vam ja također želim predstaviti danas.
Prije svega: njemački jezik može zvučati lijepo i muzikalno! Nije bez razloga Njemačka u 19. stoljeću bila poznata kao zemlja pjesnika i mislioca. Goethe, Schiller, Rilke.. svi oni su još i danas veoma hvaljeni širom svijeta. Poslušajte samo sljedeću pjesmu.
“Der Panther” by Rainer Maria Rilke
Ono što je posebno zanimljivo u njemačkom jeziku i ono zbog čega je tako slavan, jesu složene imenice. Najčešće citirani primjer, koji je kreiran isključivo za ovu svrhu, jest Donaudampfschifffahrtsgesellschaftskapitänsmützenbommel (grudvičasta masa na kapi kapitena dunavske parabrodne kompanije). Konstrukcija takvih dugačkih riječi je moguća u njemačkom jeziku, jer, za razliku od mnogih drugih jezika, imenica koja je približno opisna može se dopuniti s prefiksom druge imenice bez odvajanja između njih. Takvim preciznim opisima dobivamo tako dugačke riječi.
Ilustracije: Luzie Gerb
U stvarnosti ovakve dugačke riječi se gotovo nikada ne koriste, najčešče, najduže riječi se sastoje od dvije ili tri imenice koje se povezuju u jedno značenje. Ipak, složene riječi u kraćem obliku su sveprisutne. Mnoga imena životinja, stvari i drugih imenica su oblikovana na ovaj način. Volim te riječi, logične su i djetinjaste. ‘Waschbär’ (Mokri-medvjed – rakun!) ‘Stachelschwein’ (Šiljak-svinja – dikobraz!)! ‘Frühlingsgefühle’ (Proljetna groznica)! I kada vam se pjesma uvrti u glavu, mi imamo jednu riječ i za to; tada kažemo da imate crva u uhu – (‘Ohrwurm’)!
Neke od ovih riječi su prihvaćene i u drugim jezicima jer one prikladno opisuju specifične situacije ili pojmove, npr. ‘Schadenfreude’ (biti sretan zbog tuđe nesreće), ‘Wanderlust’ (uživanje u planinarenju ili putovanjima), ‘Wunderkind’ (veoma talentirano dijete, “čudo od djeteta”) ili Kindergarten’ (vrtić – ‘vrt’ za djecu).
Ilustracije: Luzie Gerb
Jedan od mojih španjolskih prijatelja, čiji je njemački već sada izvrstan, nedavno je rekao da je jedna od stvari koje nikada neće razumjeti upotreba veznika u njemačkom jeziku. Ima ih zapravo jako puno: eben, halt, doch, eigentlich, mal, echt, ja, nur… i to su samo neki od njih. Svi oni imaju drugačije značenje ovisno o kontekstu, i kada se koriste jedan iza drugog mogu, ponovno, značiti nešto sasvim različito… npr. u rečenici “Bring doch deine Freundin mit!“ (‘Povedi svoju djevojku sa sobom, ako želiš’), doch’ je sugestija (prijedlog), dok u rečenici “Du bist ja doch gekommen!” (‘Ipak si stigao!’) on označava iznenađenje.
Još jedna osobitost njemačkog jezika je red riječi; najvažnije riječi se obično nalaze na kraju. U ovom tekstu kojeg često citiraju ljutiti njemački studenti ‘The Awful German Language’, Mark Twain se žali, između ostalog, na činjenicu da moraš čekati jako dugo da bi shvatio što se zapravo dogodilo. „Heute Abend bringe ich dich…“ Um? Zum Flughafen? (‘Većeras ću te… ubiti? Odvesti na aerodrom?). Jedna od najslavnijih nezavršenih rečenici u povijesti je ona koju je tadašnji sekretar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher uputio odbjeglim građanima GDRa 1989. godine na balkonu njemačke ambasade u Pragu: „Wir sind zu Ihnen gekommen, Ihnen mitzuteilen, dass heute Ihre Ausreise…” (‘ Došli smo k vama, kako bi vas obavijestiti da danas vaš odlazak …..’). Ostatak rečenice je bio nerazumljiv zbog glasnog klicanja, ali se ona također mogla završiti s gramatički točnom izjavom “…nicht möglich ist” (‘…nije moguć’).
Također mi je zanimljivo kako mi u Njemačkoj koristimo riječi i iz drugih jezika – prije svega engleske riječi. Ponekad ih koristimo da preciznije opišemo razlike. Naprimjer, riječ ‘Swimmingpool’ koristimo za označavanje privatnog bazena, dok javne bazene nazivamo ‘Schwimmbad’. Kada netko kupuje odjeću kažemo da ide u ‘shoppen’, dok za kupovinu namirnica koristimo riječ ‘einkaufen’. Postoje i anglicizmi u njemačkom jeziku koje bi orginalni govornici engleskog jezika (oni kojima je engleski jezik maternji) smatrali vrlo čudnim prilikom upotrebe njihovog značenja u njemačkom jeziku. Mobilni telefon zovemo ‘Handy’, dok riječ ‘Public Viewing’ koristimo kada idemo gledati nogomet na javnom mjestu, iako kada se precizno prevede to zapravo znači javno izlaganje leša.

Njemačkom govornom regionima Evrope © A. Meunier
Preko 100 miliona ljudi govori njemački kao svoj maternji jezik. U Eruopi, njemački se govori u cijeloj Njemačkoj, Austriji i Lihtenštajnu. Uz to, također se govori u južnom Tirolu, najvećem dijelu sjeverne Italije, njemačkom govornom području u Švicarskoj, njemačkoj pokrajini u Belgiji, graničnom području Alsaca i Lorraine u Francuskoj, Sjevernom Schleswigu u Danskoj, a govore ga i dijelovi pučanstva u nekim regijama istočne Europe kao što su Opole u Poljskoj i u Transilvaniji u Rumunjskoj.
Mislim da je uistinu sjajno što je moj maternji jezik odjednom tako popularan. U razgovoru s ljudima koji su ga učili kao strani jezik dobivam novu perspektivu i počinjem razmišljati o njemu i preispitivati ga na sasvim novi način.
Najnoviji komentari