Koliko znate o Malteškom jeziku? Ne baš mnogo? U novoj seriji tekstova u rubrici “Moj jezik, moj dom” možete saznati nešto više o jeziku koji se govori na malom otoku Malti.
Napisala Sephora Francalanza / 16.1.2017
Dio I: Moj jezik, moj dom: katalonski
Kako vrijeme prolazi, tako malteški jezik počinje biti smatran manje vrijednim u odnosu na ostale jezike, naročito engleski. U zemlji opsjednotoj dualnošću svega: nacionalističke partije protiv laburističke, rivalitetom između lokalnih bandi, malteški jezik satjeran je u ćošak od strane engleskog jezika. Štaviše, kada biste bilo kojeg Maltežanina upitali zašto ne pridaje više značaja svom maternjem jeziku, vjerovatno bi vam odgovorio kako malteški više nije koristan jezik, s obzirom na to da je u upotrebi samo na ovom malom ostrvu, i da ga govori oko 400 hiljada ljudi. Međutim, mnogi ne shvataju koliko je naš jezik jedinstven, na koji se način mijenjao, kroz šta je sve prošao kako bi preživio, i koliko je nevjerovatna sama činjenica da postoji i danas, u 2016. godini.
Iako to možda zvuči kao kliše, malteški jezik je zaista blago koje treba sačuvati. Sama činjenica da tako mala zemlja ima svoj jezik; jezik koji se koristi u novinama, knjigama, na internetu, televiziji i u pozorištu, često biva zaboravljena od strane većine naše populacije, a trebalo bi da bude priznata i slavljena. Ovo nije prvi put da su me stranci upitali za moj maternji jezik, i skoro uvijek pitanje prati ista reakcija puna iznenađenja i očaranosti kada im objasnim da je malteški jezik nastao kao sinteza uticaja drugih jezika i da je u upotrebi i dan danas. Pa, zašto mi sami nismo opčinjeni njime, poput tih stranaca? Je li zato što smo navikli na njega, ili pak, jer ga preziremo zbog njegovih arapskih korijena, ili možda jer zvuči varvarski u poređenju sa engleskim jezikom? Možda je razlog tome jednostavno činjenica da ne znamo dovoljno o njemu. Kada kažem ljudima da sam Maltežanka, u većini slučajeva nailazim na identičan odgovor – „Ali, ako si već Maltežanka, zašto studiraš malteški kada ga vjerovatno već znaš?“ Oh, ali postoji toliko izobilje stvari koje tek treba da naučim! Svako predavanje kojem prisustvujem ukazuje mi na to koliko toga tek treba da otkrijem o ovom jeziku.
Malta u Sredozemnom moru
Malteški je jedini semitski jezik koji se služi latinskim alfabetom. Osnovni gramatički elementi, poput članova, zamjenica, brojeva, oblika glagola, ali i osnovnih riječi kojima se objašnjava svakodnevni život – sve to izvire iz arapskog jezika i dijalekata, od kojih najvećim dijelom tuniskog. Međutim, opisni i ukrasni aspekti jezika dolaze iz romanske grupe jezika, onih koji su se razvili iz latinskog. Kako ovo funkcioniše u praksi? Najjednostavnije rečeno, zanislite moj jezik poput vrata sačinjenih pod arapskim uticajem, dok su se dekorativni okviri i lukovi na njima razvili iz romanskih jezika – preciznije – italijanskog. Ove sličnosti fukncionišu na više nivoa, jer je malteška riječ za vrata „bieb“ (izgovara se /bæb/), i vodi porijeklo od arapske riječi باب /bab/, dok je malteška riječ za ukrasni okvir na vratima ista kao i italijanska: sopraporta. Ovo vam slikovito pokazuje da su osnovni pojmovi uglavnom arapskog, a oni dekorativni uglavnom italijanskog, sicilijanskog, francuskog ili španskog porijekla. Mi, poput Italijana, dodajemo na riječi prefikse i sufikse, a uzevši u obzir da su te riječi arapskog porijekla, to malteškom jeziku daje zaista jedinstven šarm.
Danas su arapske riječi u malteškom jeziku malo drugačije od savremenih arapskih izraza, jer smo ih mi Maltežani usvojili stotinama godina unazad i istovremeno ih izolovali na našem ostrvu, daleko od drugih zemalja arapskog govornog područja, pa su se tako isti pojmovi različito razvijali. Malteški je, stoga, zadržao arhaične arapske oblike riječi, slične onima u Kuranu, pa je tako malteški izraz za krevet „sodda“ i izvire iz klasičnog arapskog, dok je danas u arapskim zemljama u upotrebi riječ „alfarash“, koja je, opet, korijen malteške riječi „friex“, koja označava čaršave.
Kako su godine prolazile, a Malta prolazila kroz ruke brojnih evropskih vladara, jezik i zemlja su postajali sve „evropskiji“ po izgledu. Danas će Maltežani poželjeti jedni drugima dobro jutro i dobar dan izrazima „bonġu“ i „bonswà“, prilagođenim od francuskih pozdrava „bonjour“ i „bonsoir“. Međutim, Francuzi su na Maltu došli 1798. godine, a vitezovi svetog Džona su bili ovdje 1530., pa se postavlja pitanje koje smo riječi koristili prije toga? Umjesto „bonġu“ govorili smo „sbieħ il-ġid“, što u doslovnom prevodu znači „svitanje prosperiteta“, i zvuči previše grubo i čudno našim ušima u današnje vrijeme.
Dodajte engleski jezik u ovu smjesu, i dobićete malteški jezik kakvim se danas služimo. Dok engleski dospijeva u sve druge jezike kroz novi tehnološki žargon, na Malti je ovo učinilo da mu dodatno poraste značaj, jer je engleski jedan od naših zvaničnih jezika. Kao dvojezična populacija, malteško stanovništvo se konstantno trudi da pronađe ravnotežu između dva jezika. Većina medija kojima se služimo koristi engleski, što za rezultat ima činjenicu da se neki od nas lakše izražavaju na engleskom jeziku. To je posebno slučaj kod onih koji su pohađali privatne škole na engleskom jeziku, u kojima je malteški bio samo jedan od predmeta. Ovo je velika šteta, jer šta je podesnije za izražavanje sopstvenih osjećanja od maternjeg jezika? Nažalost, danas je sve veći broj onih koji se konstantno služe čas engleskim čas malteškim, što za posljedicu ima njihovu nesposobnost da u potpunosti vladaju ijednim od njih.
Uprkos svemu navedenom, na Malti još uvijek postoje lako uočljive varijacije u jeziku, to jest, dijalekti. Iako je Malta malena zemlja usred Mediteranskog mora, puka tačka na mapi svijeta, mi imamo sopstveni jezik. Dalje, taj jezik varira od sela do sela. Mnoge su studije sprovedene na temu dijalekata koji se koriste u nekim krajevima zemlje, i sprovode se i danas. Ti dijalekti nastavljaju da žive ne samo zahvaljujući starijim generacijama, već i kroz omladinu koja odrasta u tim krajevima, krajevima kao što su Žebug, Kormi, Žejtun, kotonerska oblast, kao i Gozitan. Dijalekti u svakoj od ovih oblasti su drugačije akcentovani, posebno u Ksevkiji i Naduru. Na primjer, u Ksevkiji i Kotoneri još uvijek postoje ljudi koji „koriste k“, to jest, izgovaraju „Q“ kao „K“, umjesto da koriste zatvoreni zadnjonepčani zvuk, poput većine populacije. Stoga riječi poput „qattus“ /ʔɐttʊs/ (mačka) i „qamar“ /ʔɐmɐr/ (mjesec) postaju ‘kattus’ /kɐttʊs/ i ‘kamar’ /kɐmɐr/. U Garbu, malom selu u Gozou, neki ljudi izgovaraju nečujno „h“ , pa riječ za zlato postaje ‘deħeb’ /dɛhɛp/ umjesto ‘deheb’ /dɛːp/ (gold), što približava naš jezik njegovim arapskim korijenima. Ovakav vid izgovora polako izumire, i odbačen je kao staromodan, ali treba cijeniti činjenicu da je još uvijek u upotrebi u 2016. godini.
Postoje mnogi lingvisti i istraživači koji cijene naš jezik i dive mu se, izučavaju ga i istražuju; jer jezici su žive tvari, koje nastavljaju da se razvijaju i rastu, učeći nas o svojoj istoriji, ali i istoriji zemalja i društava u kojima obitavaju. Zamislite mog iznenađenja kada sam čula Njemicu kako sa drugim strancima diskutuje o etimološkim korijenima, gramatičkim prednostima i manama malteškog jezika. Prišla sam joj i upitala je otkud to da tako mnogo zna o malteškom. Ona je njemački lingvista i odlučila je da svoja istraživanja fokusira na malteški jezik, pa stoga posjećuje zemlju s vremena na vrijeme kako bi slušala i posmatrala Maltežane i to kako komuniciraju međusobno. Dodala je kako je malteški jedan od jezika koji se izučavaju na univerzitetu u Bremenu, u Njemačkoj. Pomislila sam: „Evo strankinje koja se toliko zainteresovala za naš jezik, dok je većina ljudi na ostrvu odlučila da ga ostavi po strani, i kao da ih je sramota da ga koriste“, jer ovdje na njega gledamo kao na previše neformalan jezik. Štaviše, ukoliko treba da napišemo formalno pismo ili imejl, ili čak dogovorimo nešto putem telefona, koristićemo engleski, jer na malteški gledamo kao na manje vrijednu opciju. Smatram da ovaj stav treba razmrdati. Ukoliko mi, djeca našeg maternjeg jezika, ne pokušavamo da održimo taj jezik živim, ko će?
Kako bih privela ovaj tekst kraju, odlučila sam da za vas odvojim neke stihove iz pjesme Anastasjua Kušierija, koja je objavljena u časopisu „Leħen il-Malti“ („Glas Maltežana“) 1937. godine, i koji važi i dan danas.
Fost l-ilsna kollha, ja lsien pajjiżi,
Isbaħ u bħalek jien ma narax;
Ruħi mingħajrek, bħal fomm imbikkem,
Li jrid jitkellem u ma jistax.
Għani f’faqartek, kbir fi ċkunitek
Taqbel ma’ qalbi, taqbel mal-ħsieb;
Bik fuq xufftejja il-mewt għad nara
Tad-dinja l-oħra tiftaħli l-bieb.
Od svih jezika, maternji jeziče moj,
Nijedan se uporediti ne može sa tobom i tvojom ljepotom;
Bez tebe mi je duša poput ušivenih usta,
Koja bi govorila, ali ne mogu.
U tvojoj su jednostavnosti bogatstva, u tebi malenom veličina
Podudaraš se sa mojim srcem i mislima,
Tvoje će biti posljednje riječi na mojim usnama
Jer ćeš me ti ispratiti na onaj svijet.
Možete slušati pesmu ovdje. (Program 6, 2:50 – 4:25)
Moglo bi vam se također svidjeti...
Moj jezik, moj dom: njemački U posljednjih nekoliko godina, njemački jezik je postao veoma popularan širom Europe i svijeta. Odjednom, svi žele učiti njemački. Njemački jezik je u modi i nitko time nije toliko iznenađen kao izvorni govornici.
Moj jezik, moja dom: Ukrajina Ovoga puta u rubrici “Moj dom, moj jezik,” učimo o ukrajinskom jeziku, kojeg govori 45 miliona ljudi, ali je i jedan od jezika o kome ljudi najmanje znaju.
Najnoviji komentari