Tihi šarm znakovnog jezika

Dogovorio sam susret sa Grigorisom i Sofijom, dvoje ljudi koji poznaju znakovni jezik: Grigoris zbog fizičkog nedostatka, a Sofija zbog želje za poznavanjem tog načina komuniciranja. Sastali smo se da bismo razgovarali o tajnama znakovnog jezika.

U centru Soluna nalazi se “Kosmos”- škola znakovnog jezika, čiji je vlasnik i jedan od učitelja Grigoris Petropoulos. Sreli smo se u prostorijama škole. Iskren u svojim stavovima, oštrouman kao učitelj i vizionar – na samom početku mi je ukazao na strukturalnu i nestrukturalnu stranu znakovnog jezika, na njegovu cjelovitost i ljepotu koja ne samo da uspješno odražava vještinu i neponovljivost ljudskog duha, nego poteškoće s kojima se čovjek susreće u životu (u ovom slučaju: s oštećenošću sluha) pretvara u korake ka nekom drugačijem razvoju ličnosti.

20130920 Sing Language 3 Grigoris

Iako šarenilo boja dominira u hodnicima škole, zidovi učionica su potpuno bijeli, “goli” da ne bi odvlačili pažnju učenika za vrijeme učenje znakovnog jezika. Pored učitelja jezika (koji i sami imaju oštećenje sluha) i polaznika škole znakovnog jezika, u učionici se nalazi i interpretator.

“Učenici koji pohađaju kurs znakovnog jezika, uglavnom su tu da bi naučili jezik bilo iz profesionalnih razloga ili pak zbog toga što imaju člana porodice sa oštećenim sluhom ili prijatelja, a ponekad i iz razloga što im se znakovni jezik kao takav sviđa. Na početku kursa ih upoznajemo sa osnovama vokabulara znakovnog jezika, tako da sami vježbaju znakove koje vide na slikama ili na DVD-u. Nešto kasnije stvaraju neke fraze i odgovaraju na neka od pitanja koje im postavljaju učitelji. Ponekad odaberemo dva učenika koje stanu pred razred i komuniciraju na znakovnom jeziku, da bi na kraju kursa naučili kako da ispričaju kratke i jednostavne priče na znakovnom jeziku i stekli vještinu prilikom korištenja fraza: jednostavnije i brže.”

“Kada sam počela sa lekcijama znakovnog jezika, nisam znala da će naši učitelji biti osobe sa oštećenjam sluha”, priznaje Sofija, psihologinja po profesiji.” Ali to se pokazalo kao dobra stvar, jer odmah na početku shvatite šta zapravo znakovni jezik jeste, i to je ono što me je dodatno zainteresovalo”.

 

20130920 Sing Language 3 Sofia

“Znakovnim jezikom možete izraziti svoje probleme, možete razgovarati o tome kakav vam je bio dan, možete se šaliti, možete iskazati sve. Zbog toga što je to vizuelno-pokretni jezik, i ono što ga čini drugačijim jest upravo način izražaja koji nudi. Vi pričate vlastitim tijelom i pokretima.”

“ Pokreti tijela, ruku, zglobova i ramena su jako važni za strukturu znakovnog jezika,” objašnjava mi Grigoris.” Struktura je vrlo jasna i precizna, iako ni malo nije slična strukturi govornog jezika. Na primjer: u rečenici znakovnog jezika, mi prvo koristimo objekt, pa tek onda subjekt i pridjev, dok glagol dolazi na kraju. Slično je i u konstrukciji pitanja: upitna zamjenica ili prilozi (šta, kako itd.), takođe dolaze tek na kraju rečenice, tim redoslijedom se pitanje čini jasnijim našem sugovorniku.”

“Bilo je teško na početku”, kaže Sofija,” jer u govornom jeziku smo navikli glagol stavljati u sredinu rečenice (na primjer), dok u znakovnom jeziku glagol ide na kraju rečenice, ali tokom svakodnevnog korištenja znakovnog jezika, nakon nekog vremena, navikla sam se na takvu jezičku strukturu.”

“Jako je važno moći komunicirati sa ljudima sa oštećenim sluhom, istovremeno korištenje znakovnog jezika je pretvaranje jezika komunikacije u sam pokret”, ističe Grigoris i dodaje: “još jedna od osnovnih karakteristika znakovnog jezika su takozvani “klasifikatori”. Na primjer, jednom rukom formiram znak za “auto” a sa drugom znak za riječ “drvo”, kada ih dovedem u vezu to znači da je auto udarilo u drvo.”

“Sa obje ruke ja pokazujem dvije različite riječi. Ako želim reći da se nalazi mnogo auta, stavit ću svoje dlanove jedan pored drugog ili ako želim navesti položaj auta, tada ću promijeniti položaj svog dlana. Zbog toga prevođenje sa glasovnog na znakovni jezik je vrlo jednostavno jer se ne treba koristiti tako mnogo riječi.”

Sofije je radila sa djecom predškolskog i školskog uzrasta, pružajući im psihološku potporu. “Željela sam naučiti znakovnih jezik kako bih mogla, na primjer u školi, biti u mogućnosti pomoći djetetu ukoliko ima poteškoća u govornoj komunikaciji. Zaista smatram da bi uvođenje učenja znakovnog jezika u škole pomogao djeci da bolje komuniciraju jedni s drugima. Postoje djeca koja su rođena sa oštećenjem sluha i jedini ljudi koji s njima mogu komunicirati su njihovo roditelji i to je zaista tužna činjenica.”

20130920 Sing Language 2 Sofia

“U Švedskoj, Norveškoj, Danskoj i drugim skandinavskim zemljama, postoji obavezan kurs znakovnog jezika u osnovnim školama.”, kaže Grigoris. “U srednjoj školi mogu nastaviti ućiti taj jezik ukoliko žele. Ja bih bio zaista oduševljen time kada bi se nešto slično uvelo i u škole u Grčkoj. Ljudi sa oštećenim sluhom bi se mogli bolje integrisati u širu društvenu zajednicu. To bi takođe omogućilo djeci sa oštećenim sluhom da idu u regularne škole. Sada, pak, postoje specijalne škole u koje idu samo ova djeca. Ako stavimo dijete sa oštećenim sluhom u regularnu školu, kakva je danas, jedino što će se desiti jeste da ono neće moći adekvatno pratiti nastavu i doći će do toga da neće moći doseći iste rezultate kao ostala djeca.”

Na moje pitanje da li tehnologija može pomoći u ovom slučaju, odgovorio mi je: “Pojava mobilnih telefona kojima nam je data mogućnost komuniciranja tekstualnim porukama, svakako je olakšala moj svakodnevni život. U prošlosti, prije upotrebe mobilnih telefona, sa svojim prijateljima sam se morao dogovarati danima unaprijed. Sada, sa mogućnošću video poziva koji neki mobiteli imaju ili pak sličnih programa na računaru, možemo razgovarati i znakovnim jezikom, jer možemo vidjeti jedni druge.”

Koje su potencijalne beneficije u učenju znakovnog jezika? “Ja ne mogu odgovoriti na to pitanje na način kako bi odgovorili ljudi koji nemaju problema sa sluhom, ljudi koji su ne iz potrebe nego nekih drugih razloga naučili znakovni jezik.”, iskreno dogovara Grigoris. “Ali razlog za učenje znakovnog jezika koji najčešće navode, jeste da vole znakovni jezik jer on ih navodi da se mijenjaju. Mijenjaju kao ljudi. Koristeći se znakovnim jezikom dobivaju bolji osjećaj za izraz, proširuju svoje razumijevanje i susreću se sa drugačijim načinom življenja od onoga koji poznaju. Poznavajući nekoga sa oštećenim sluhom, komunicirajući s njim, dolaze u kontakt sa nečim drugačijim i to ih mijenja iznutra.” Za Sofiju, ”najvažnije, pri učenju znakovnog jezika, je da putem njega neposredno dolaziš u kontakt sa nečim što je drugačije. Upoznaješ jednu drugačiju kulturu i za mene je to najveća beneficija. Moramo uvijek težiti da povećamo svoje razumijevanje onoga što je drugačije. Ljudi sa oštećenjm sluha su izrazito komunikativni, ekstrovertni i jedino što mi trebamo jeste naučiti kako komunicirati sa njima.”
Na kraju našeg razgovora Grigoris mi je rekao: “Ja sam jako zainteresovan za promoviranje znakovnog jezika i za to da ga što više ljudi nauči, da kao društvo postanemo otvoreniji za to. Ja ne želim živjeti u zatvorenom društvu. Želio bih takvo društvo koje će biti otvoreno za sve grupe ljudi podjednako. Naposljetku, svi smo ljudi. To je razlog zašto smo svoju školu nazvali “Kosmos”, jer naš je cilj jedan ujedinjeni svijet gdje će svi ljudi živjeti zajedno.”

Zahvala

Želio bih se zahvaliti Antonisu, interpretatoru znakovnog jezika, za prijevod prilikom intervjua.

[crp]

Autor

Yiorgos Toumanidis (Grčka)

Studij/Posao: Europske kulturne studije, Pozorište, Pisanje pozorišnih komada i Kreativno pisanje

Govori: grčki, engleski, španski

Europa je…odlična mješavina kultura koje treba sa se promješa na pravi način.

Twitter: @yiorgostouma

Prijevod

Aida Kavazbašić (Bosna i Hercegovina)

Studije/posao: komparativna književnost i bibliotekarstvo

Govori: bosanski, engleski

Evropa je… (a ako nije nadam se da će postati) mesto gde se susreću različite kulture što je čini divnim i jedinstvenim mestom za život

Prijevod

Nikolina Marjanović (Bosna i Hercegovina)

Govori: hrvatski i engleski

Author: maria

Share This Post On

Submit a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

css.php

Nastavkom pregledavanja ove stranice slažete se s korištenjem kolačića. više informacija

Opcija kolačići (Cookies) na ovoj stranici postavljena je u svrhu poboljšavanja vašeg iskustva pregledavanja. Ako nastavite koristiti ovu stranicu bez mijenjanja postavki kolačića ili ako samo kliknete opciju "Prihvati" slažete se s ovim navedenim.

Zatvori